Sejman RekicSejman Rekicsiječanj 25, 2019
46507474_2056858211043112_2611507293275029504_o-1280x850.jpg

4min2300
Moramo graditi bolju budućnost, ali ne s onima koji mrze!

Već godinu dana sve je isto, vrtimo se u krug odavno, više i ne možemo izbrojati koliko smo krugova prošli. Ili se vrtimo, ili stojimo, kako god da gledamo ne napredujemo. Od svoje četrnaeste godine pišem tekstove i imam osjećaj da gubim inspiraciju. Sve je isto, monotono je, žalimo se, a ne ispravljamo greške koje stalno ponavljamo. I tako u krug. Stanje u državi je napeto, trese nam se pod nogama.

Stvara se veliki protisak. Jedni pokrenuli akciju drugi odgovorili treće čekamo da se pridruže. A zašto sve to? Zašto je baš sada odlučeno da se daje prijedlog promjene imena manjeg bh. entiteta. Zašto nas žele strašiti i prijetiti novim sukobima? Odgovor je jednostavan. Interesi su u pitanju. Promjena imena manjeg bh. entiteta se mogla izvršiti ranije, ali mi imamo većih problema. Oni prijete otcjepljenjem, pa šta misle, njihovi mladi odlaze, stanje im je gore neg ikad. Narod okupljaju oko Srbstva a ni sami ne znaju šta je to.

Narod k’o narod, daj mu hljeba i igara i on će za tobom. Na kraju krajeva ako se i otcijepe, kako će opstati. Neće vječno uz njih stajati Srbija, Rusija ih odavno ne podnosi. Narod drže u zabludi, a ovamo ga uništavaju. Mene samo zanima do kad ćemo mi (svi narodi) njih trpiti. Iz ove zemlje odlaze i Bošnjaci i Hrvati i Srbi. Njima je do promjene imena a ne razmišljaju o tome ima li neko šta jesti.

Onima je do otcjepljenja a u dugovima su preko glave. Narodu prodaju priče, i jedni i drugi. Mene stvarno zanima kako to da ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci nisu to shvatili i nisu se pokrenuli. Najlakše je pričati. “Mi možemo!Mi moramo!Mi ćemo!” ovo čujemo skoro svaki dan, zašto to ne djeluje na nas? Zato što nemamo volje, jer smo iscrpljeni, i tako u beskonačnost možemo nabrajati probleme jer rješenja nismo u stanju naći….

Piše: Sejman Rekić / politickikomentar.com

 O Autoru: Sedamnaestogodišnji aktivist, učenik medrese u Cazinu.


Armin BungurArmin Bungurožujak 20, 2018
miloraddodik05072017.jpg

4min12610

Možda će zvučati apsurdno, ali vjerujte, dejtonska Bosna i Hercegovina uveliko odgovara čika Miletu, gospodinu-velikanu RS-a, koji tu i tamo ima običaj zapjevati izvorno ispod šatora. Pravi “čovjek iz naroda”, korida stil političara koji pod kontrolom drži svoje veselje. Bio bi običan hladni i neželjeni institucionalni prvijesak da se ponaša gospodski i sukladno normama očekivanja.

Prisjetimo se jedne od numera

Identificirao je Dodik plodno tlo bosansko kao niskostrasno i željno realitya, show programa. Ako uzmemo u obzir dekadentne i amoralne programske sadržaje u vidu kojekakvih  farmi,  parova, Milorad je vrsno reagirao, to se vidi u njegovim izjavama kako u relaciji s političarima iz FBIH tako i onima iz manjeg bh. entiteta. Pronašao je tako u toj igri partnera Bakira s kojim zabavlja javnost za dnevno političke svrhe, a odnos sa opozicijom iz RS-a djeluje poput prepucavanja starleta, koje će se opet pomiriti kada poslovna saradnja bude potrebna. Naprimjer o šefu bh. diplomatije Igoru Crnadku je govorio da je periferna ličnost, nedorastao, skorojević, prolazna karikatura u političkom životu”, “turbo izdajnik”.

Svjesno gledamo reprizu filmova,  biramo isti broj na daljinskog upravljaču i zabavljamo se potrošenim i viđenim, nikako da pritisnemo crveno dugme i probamo nešto novo. Tu i tamo promijeni se neki glumac ali uloga ostane ista, to je onaj strah, navika: „Neka njega naš je, ma šta će da i drugi dođe isto će bit, bar on smije reći Bakiru, neka nama Srpske i šatorskih igara, dobro je da se ima i za cigara”. Nezadovoljni gledatelji odlaze u evropska, njemačka i ostala kina, postale su preskupe ulaznice za  bh. političku kinematografiju.

Očito da zbog tako malih užitaka ne vidimo od dima ispred očiju, a još kad nam se kaže da je taj dim srpski, bošnjački, hrvatski, probudi se želja da zajašemo bika i osjetimo se važnim u teatru gladnih.

Pretpostavimo da Dodik ostvari nemoguće snove o  referendumu i nezavisnoj RS, šta bi onda prodavao napaćenom narodu RS-a? Građani bi shvatali da gledaju istu šatorsku plesačicu koja nema više ništa ponuditi osim već viđenog repertoara.

Od izbora 2006. godine Milorad mijenja retoriku i fokusira se na priče o nezavisnosti RS-a. Uskoro bi Dodik mogao završiti i u predsjedništvu BiH, predsjedništvu tako mu mrske države koja mu u koži Daytona omogućava njegov politički cirkus.

Zaključit ću: Dodik pjeva i raspad Bosne misli, odnosno misli, dakle postoji. Čim prestane to raditi on je političko truplo kojeg neće slaviti nikakvo srpstvo, shvatit će građani RS-a da su živjeli u zabludi jer će se otvoriti nove prilike i vedro nebo ispod opijenog šatora.

politickikomentar.com/Kvaka.ba


Armin BungurArmin Bungurožujak 15, 2018
lagumdzija4.jpg

4min3570

Prošlo je šest godina otkako je  Zlatku Lagumdžiji,  pozlilo u studiju Federalne televizije.  Za neke je ovaj političar bio slučajni prolaznik, a za druge najbolje što je ljevica imala. Ono što se može primjetiti, to je da je on zasigurno bio najbolje od ljevice, kada je u pitanju javni nastup (njegova retorika i izuzetna sposobnost komunikacije). Imao je to „nešto“ za privući masu da glasa za SDP, dok današnja ljevica oslanjajući se na karizmu Komšića i Nikšića pokazuje izlizanost javnog nastupa i lica koja više nisu blagonaklona za medijsko prikazivanje, jer neće polučiti rezultat kakav je imao nekada Lagumdžija.

Ne znači to da je osim zlatnih nastupa, hvale vrijednog akademskog pedigrea, te njegovog iskustva on išta drugo imao ponuditi.  Sve je  to postalo  samo teret  današnjem rukovodstvu SDP-a  i kapacitetima kojima oni raspolažu, da mu pokaže koliko je slab i oronuo, valjda je to u trendu, misleći pri tome i na pad SDP-a Hrvatske.

Crveno-zelena koalicija pokazala je bahatost i  čisto pragmatično htijenje, gonjeno uhljebskim ambicijama kada je u pitanju dobrobit naroda. To su krucijalni ideali dvije vodeće političke stranke, kojima je narod dužan pokazati crveni karton. S obzirom da se radi o dvije mašinerije koje se održavaju u životu mehanizmom stranačke podobnosti, proces čišćenja djeluje poput dugotrajnog, ali neophodnog koraka, koji bi se trebao desiti. Moral je u politici postao naučna fantastika, neki će reći: „Zar ga je ikad i bilo?“ Ja ću pitati: „Zar ga ne može biti u toj mjeri da ovo društvo bude zasnovano na zaslugama i kompetencijama?

Naravno, određena doza svijesti postoji među građanima, ali nerijetko i naivno arktikulisana završi u potpori otpadcima ovih stranaka i njihovih satelita.

Da nema obilježavanja Bitke na Neretvi i pokojeg antifašističkog praznika ne bi mogli dovesti u relaciju SDP s „lijevim“. Ljevici je davno pozlilo, treba čašu vode baš kao što je trebalo Zlaji onaj dan da dođe k sebi i prodiše,  s nekim novim pristupom i svježim mladim licima koja nisu planski instalirana.

Crveno-zelena zavisnost je moderna bolest bh. društva.  Možda je najbolje da svi popijemo čašu vode  i promislimo o novom obrascu djelovanja koji je uistinu novi, možda dođemo sebi, ili ćemo vodu proljevat za  prijateljima i rođacima koji odlaze putevima Švabije.


redakcija pkredakcija pkkolovoz 16, 2016
dodo2.jpg

5min1430

dodo2

“Referendum o Danu Republike nije nikakav probni balon, kako smatra Bakir Izetbegović, to je pitanje našeg statusa i pitanje naših života- kazao je Dodik

 

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je građane Srpske da izađu na referendum o Danu Republike Srpske koji će biti održan 25. septembra i istakao da se sve radi u skladu sa zakonima i demokratskim procedurama, te da međunarodna zajednica nema razloga za intervenciju- prenijele su Nezavisne novine.

 

“Referendum o Danu Republike nije nikakav probni balon, kako smatraBakir Izetbegović, to je pitanje našeg statusa i pitanje naših života. Niko ne može minimizirati na taj način referendum o Danu Republike”, rekao je Dodik Srni. Predsjednik Srpske je istakao da je taj referendum suštinski veoma važan i zato ljudi ne treba da ostanu tog dana kod kuće nego da izađu na referendum.

 

“Pozivam sve građane Srpske da izađu na referendum i na taj način pokažu opredijeljenost u vezi sa Danom Republike i da se suprotstavimo nastojanjima i umiješanosti Bakira Izetbegovića, koji je umislio da može da određuje nama datum Republike Srpske i da odlučuje u ime nas”, rekao je Dodik.

 

Komentarišući Izetbegovićeve ocjene u vezi sa 2018. godinom, Dodik je rekao da je to pitanje te godine i tada će se odlučivati o tome, ali u svakom slučaju Izetbegović nije taj koji će o tome odlučiti. “Stalno pozivanje međunarodne zajednice da ispunjava njihove želje govori o tome da su oni naučili na instrumentalizaciju međunarodne zajednice protiv Srba i Republike Srpske, ali i to je vrijeme prošlo i mi smo preživjeli i tu torturu”, rekao je Dodik.

 

Predsjednik Republike je poručio da niko više ne može da nameće svoje stavove Republici Srpskoj. “Međunarodna zajednica nema razloga za intervenciju, ovo se sve radi u skladu sa zakonima i demokratskim procedurama poznatim u svijetu. Na taj način ne može niko da očekuje da ćemo mi prihvatiti neobjektivno i pristrasno ponašanje međunarodne zajednice u bilo kom smislu. To čujem od nekih ambasada, ali mislim da je riječ o naučenoj priči, da je najlakše okvalifikovati i osuditi Srbe i ostati u miru sa Bošnjacima, koji su, naravno, za njih prvi cilj i prva meta u očuvanju njihovih interesa”, rekao je Dodik.

 

Prema njegovim riječima, nikakvo nametanje Incka i nikakve zabrane ne dolaze u obzir. “Pozivam narod da izađe na referendum, čak i u uslovima ako bi Ustavni sud sramno, prema bilo kojoj osnovi, eventualno zabranio da izađemo na taj referendum”, rekao je predsjednik Srpske.

 

Dodik je naglasio da referendum mora biti održan i da će biti održan 25. septembra “svidjelo se to kome ili ne u Sarajevu”. “Mi ovdje ne živimo da bismo se svidjeli Sarajevu, mi živimo ovdje da bismo uredili naše odnose i da bi naša zajednica bila funkcionalna i dobra”, zaključio je predsjednik Srpske.

 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je ranije da Kolegijum SDA smatra da referendum o Danu Republike Srpske predstavlja probni balon za referendum o otcjepljenju Republike Srpske od BiH, te da u BiH ne može doći do mirnog, niti bilo kakvog razlaza.

 

Izetbegović smatra da rušenje mirovnog sporazuma neminovno vodi, kako je rekao, rušenju mira u BiH “i vjerovatno u ovom dijelu Evrope, a to se planira učiniti 2018. godine”.

Izvor : Nezavisne


redakcija pkredakcija pksrpanj 11, 2016
srebrenicagodisnjcagenocid_afp625.jpg

4min1010

A Bosnian muslim woman prays in front of caskets during a mass burial ceremony at the Srebrenica-Potocari Memorial Cemetery in Potocari on July 11, 2012. Tens of thousands of people arrived in Potocari on July 11 to commemorate the 17th anniversary of the moment the UN-protected enclave fell to Bosnian Serb troops. The remains of 520 people will be buried alongside the 5,137 victims of the massacre already burried in the vast cemetery which faces the former UN army base. Some 8,000 Muslim men and boys were killed in just a few days after the eastern town under UN protection was captured by Bosnian Serb forces 17 years ago. AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC

Među prvima je Potočare napustio Čedomir Jovanović koji je danas prilikom posjete Komemorativnoj sjednici kazao kako u Srebrenicu nije kasno doći ni nakon 21 godinu. Nakon njega Potočare su napustile i ostale zvanice.

Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice, prvi se obratio na današnjoj komemoraciji ubijenim Srebreničanima istaknuvši da je genocid u Srebrenici tamna mrlja na savjesti cijelog svijeta. Obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je rekao da je teško na ovom mjestu bola i pitanje pronaći riječi kojima bi se opisala bol koja se osjeća među bijelim nišanima srebreničkih žrtava.

Srebreničke majke, kćerke i supruge danas su nerado govorile o velikoj boli koju osjećaju dok ukopavaju najmilije. Sa suzama u očima oprostile su se od njih i pozdravili ih na vječni počinak u zelenoj dolini bijelih nišana.

Srebrenicu su danas osim porodica žrtava, visokih zvaničnika i učesnika Marševa mira, posjetile i brojne organizacije iz zemalja regiona. Među njima su bile i Žene u crnom iz Beograda koje su svojim dolaskom željele odati počast nevino stradalim u Srebrenici 1995. godine.

Program u Potočarima završen je klanjanjem dženaze i ukopom žrtava, tako da je većina ljudi napustila prostor oko Memorijalnog centra u Potočarima. Neki su došli u Srebrenicu kako bi obišli grad ili posjetili rodno ognjište.

Za sigurnost su bili zaduženi službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, SIPA, OSA, MUP-a FBiH, MUP TK, Policija Distrikta Brčko, MUP RS, Granična policija, ICITAP, EUFOR te LOT Bratunac.

Podsjećamo, nekoliko hiljada građana Bosne i Hercegovine i svijeta danas su ispratili 127 tijela likvidiranih Srebreničana. Od 127 tijela samo njih 11 su kompletna, 12 žrtava ubijeni su kao djeca, od kojih je najmlađe imalo samo 14 godina. Najstariji ubijeni imao je 77 godina.

Više od 50 autobusa koliko ih je danas stiglo iz više desetina bh. gradova odlaze iz Potočara, a prema izlazu su se formirale velike kolone vozila. U kolonama se čekalo i do sat vremena, a sve su regurirali pripadnici MUP-a RS.

 


redakcija pkredakcija pksrpanj 3, 2016
imamovic.jpg

3min1110

imamovic

Peti mandat želi aktuelni gradonačelnik Jasmin Imamović, koji je na ovoj dužnosti od 2001. godine. Iako je svojevremeno objavljeno da se neće kandidovati za ovogodišnje izbore

 

 

Na lokalnim izborima u oktobru za mjesto gradonačelnika Tuzle natjecat će se osam kandidata, što je najveći broj od prvih izbora 1990. godine do danas.

 

Peti mandat želi aktuelni gradonačelnik Jasmin Imamović, koji je na ovoj dužnosti od 2001. godine. Iako je svojevremeno objavljeno da se neće kandidovati za ovogodišnje izbore, poslije dosta žučnih rasprava i podjela unutar stranke, kandidovan je od Gradskog odbora SDP-a.

 

Vrlo ozbiljnog kandidata ponudila je Naša stranka, koja je predložila dr.Adnana Burinu, poznatog tuzlanskog neurologa.

 

Ljekar je i kandidat SDA/SBB, stranaka koje će na izbore imati zajedničkog kandidata Bahrudina Hadžiefendića, aktuelnog ministra zdravlja u Vladi TK.

 

Demokratska fronta za mjesto gradonačelnika nominovala je „specijalca“Alena Gadžu, koji je nešto više od mjesec dana obnašao dužnost ministra unutrašnjih poslova MUP-a TK, ali je upravo zbog njega aktuelni premijerBego Gutić izvršio rekonstrukciji vlade i Gadžo je ostao bez te pozicije.

 

Tuzlanska alternativa je na interesaantan način za svog kandidata izabralaAmiru Malkočević, finansijskog službenika Rudnika uglja Šikulje. Naime, „alternativci“ su raspisali javni konkurs i pozvali građane da se prijave na izbore za mjesto gradonačelnika, te je na taj način nominovana Amira Malkočević.

 

Nedim Čaušević, ekonomista, kandidat je Stranke za BiH, dok su među nezavisbim kandidatima Elmir Mujkanović, bivši direktor Elektrotehničke škole Tuzla, te Zlatko Berbić, vlasnik Radija Kameleon i  firme Coloseum.

 

Berbić je kandidat za gradonačelnika bio i na prošlim lokalnim izborima. Svi ostali kandidati, osim Imamovića i Berbića, prvi put u utrci za načelničku poziciju u Tuzli.

 

Iako je prema podacima CIK-a kandidata za gradonačelnika Tuzle najavila i Bosanska patriotska stranka – Sefer Halilović, ova stranka je odustala od kandidature.

 


redakcija pkredakcija pklipanj 30, 2016
popis-stanovnistva11.jpg

2min1080

 

popis-stanovnistva11

U Bosni i Hercegovini je 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan. U FBiH živi 2.219.220 što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, a u RS-u 1.228.423 što je 34,79 posto stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516 što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.

Najveći grad je Sarajevo sa 275.524 stanovnika u četiri općine. Sljedeća je Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.

Sarajevo je najveći grad, a Banja Luka najveća općina.

Po gustini naseljenosti – ukupno 68,9 stanovnika po kilometru kvadratnom prosječno u BiH. Istočni Drvar je općina sa 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 po kilometru kvadratnom.

50,11 posto Bošnjaka, 15,43 posto Hrvata i 30,78 posto Srba živi u BiH.

U BiH živi 50,7 posto građana islamske vjeroispovijesti, 15,19 posto su katolici, a 30,75 pravoslavci.

U BiH bosanski jezik govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski dok 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana.

27,15% nisu se nikada vjencali, 58,88 ozenjenih ili udatih, 3,38 razvedenih, 10,59 udovaca ili udovica.

27,15 posto građana BiH nikada se nije vjenčao dok je 58,88 posto oženjenih ili udatih, 3,38 razvedenih, 10,59 udovaca ili udovica.

U BiH živi 2,82 % nepismenog stanovništva.


redakcija pkredakcija pklipanj 28, 2016
sf.jpg

2min930

sf

Međunarodna grupa za prava manjina (MRG) uputila je formalni zahtjev Vijeću Evrope za pokretanje prekršajnog postupka protiv BiH, zbog neimplementiranja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci.

Proces podrazumijeva da Sud smatra državu odgovornom za nepostupanje po presudi usljed nepoštivanja pravno obavezujućih odluka.

Tako BiH može pravno odgovarati zbog odugovlačenja da implementira presudu kojom je dokazano da država diskriminira pripadnike ostalih, kojima Ustav BiH i Izborni zakon ne dozvoljavaju da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH, kao i za Dom naroda BiH.

Ustav BiH i Izborni zakon dozvoljavaju samo pripadnicima konstitutivnih naroda da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH, dok je pripadnicima nacionalnih manjina to pravo uskraćeno.

Zbog toga su predstavnici jevrejske i romske nacionalne manjne u BiH Jakob Finci i Dervo Sejdić podnijeli tužbu Sudu u Strazburu zbog očite diskriminacije. Sud je presudio u njihovu korist, a BiH iako je preuzela obavezu implementacije presude, već sedam godina nije ništa poduzela po tom pitanju.

“Iz MRG-a su potvrdili da pravo “Ostalih” na političko učešće nije samo zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Sud primijenio u odlučivanju, već predstavlja i osnovno pravo u međunarodnom pravu. Došlo je vrijeme da BiH ispuni preuzete međunarodne obaveze. Kako bi odstranila diskriminaciju prema manjinama i dozvolila svim svojim građanima punu participaciju u političkim procesima, BiH mora preduzeti hitne korake u smislu dostizanja konsenzusa u vezi izmjena i dopuna Ustava i izbornih zakona”, kazao je izvršni direktor MRG-a Mark Lattimer.


redakcija pkredakcija pklipanj 11, 2016
picbal2.jpg

5min1140

picbal

Haos će početi odcjepljenjem Republike Srpske, koja će se na referendumu pripojiti Srbiji, tvrdi britanski diplomata Timothy Less. Prema njegovim riječima, takav scenario snažno će zagovarati Rusija, koja će objeručke prihvatiti slabljenje moći Zapada na Balkanu

Kada uticaj Zapada na Balkanu izblijedi, uslijediće novi talas nemira koji će rezultovati prekrajanjem granica kakve danas poznajemo.

Novi izbjeglički talasi, poput onih tokom 90-ih, ponovo bi mogli zapljusnuti Balkan. Ovo u autorskoj analizi tvrdi Timothy Less, bivši šef britanske ambasade u Banjaluci i direktor agencije „Nova Evropa“, koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Evropi.
Less navodi da će haos početi odcjepljenjem Republike Srpske, koja će se na referendumu pripojiti Srbiji. Prema njegovim riječima, takav scenario snažno će zagovarati Rusija, koja će objeručke prihvatiti slabljenje moći Zapada na Balkanu.
To će, kako tvrdi Less, pokrenuti domino efekat. Hrvati iz Bosne pokušali bi da dio teritorije na kojoj žive odcijepe i spoje sa Hrvatskom, koja bi im u tome svesrdno pomogla.

Albanci u Makedoniji će se pobuniti i pokušati da otkinu dobar dio zemlje. Tako proširena Albanija bi zatim pripojila Kosovo, ostvarivši tako dugogodišnji cilj stvaranja terorističke velike Albanije, piše Blic.rs.

picbal2

Apokaliptična analiza britanskog profesora i diplomate ne zaustavlja se na tome. Prema njegovim riječima, prosrpsko stanovništvo Crne Gore, koje čini polovinu populacije te zemlje, težiće spajanju sa tada već proširenom Srbijom. Na sve to, svoju šansu za parče zemlje vrebaće Grčka i Bugarska, koje bi imale pik na ostatak raščerupane Makedonije, ističe Less.
Rusija bi iskoristila ovakav epilog i znatno ojačala svoju poziciju na Balkanu, prije svega zbog tradicionalno dobrih veza sa pravoslavnim zemljama poput Srbije, Crne Gore, Grčke, pa i Bugarske.
Veliki problem izazvao bi rapidan rast muslimanskog ekstremizma, koji bi nesumnjivo privukao brojne džihadiste iz Saudijske Arabije i sličnih zemalja, tvrdi Less. Imajući u vidu kakve su monstruozne zločine džihadisti činili devedesetih godina, eksalacija nasilja u nekim dijelovima Balkana bila bi neizbježna. Takav scenario samo bi potpalio rastuću islamizaciju Evrope, smatra Britanac.
EU i SAD ne bi priznali ovakvo prekrajanje granica, i svakako bi uložili dosta truda da do tog ishoda ne dođe. Ipak, smatra Less, moć Zapada bi do tada toliko opala da ne bi mogli da učine mnogo toga.
– Možda se novi balkanski poredak neće desiti sutra, ali kako moć EU blijedi, dan početka ovakvog sukoba sve je bliži, ubijeđen je britanski profesor u tačnost svoje mračne prognoze.
Analitičar, diplomata…
Timothy Less, kao direktor konsultantske kuće „Nova Evropa“, pravi stručne analize konfliktnih područja za potrebe klijenata iz privatnog sektora. Član je koledža „Darvin“, gdje sprovodi stručna geopolitička istraživanja o jugoistoku Evrope. Prethodno je radio kao savjetnik britanskog premijera, te kao analitičar.

Izvor : blic.rs

 


Armin BungurArmin Bungurlipanj 9, 2016
PILAV.bmp

2min1140

PILAV

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u slučaju Ilijaz Pilav protiv Bosne i Hercegovine kojom je prihvatio apelaciju Ilijaza Pilava.

Dr. Ilijaz Pilav, hirurg iz Srebrenice, još 2007. godine tužio je Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak kandiduje za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Nakon izbora 2006. godine i osporene kandidature za člana Predsjedništva, njegov pravni zastupnik je 200., nakon iskorištenih svih domaćih pravnih instanci, Sudu za ljudska prava u Strazburu uputio apelaciju, u kojoj je navedeno da je u njegovom slučaju prekršen protokol 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ta apelacija je obnovljena nakon izbora 2010. godine, kada se Pilav ponovo kandidovao i kada je izborna komisija ponovo odbila njegovu kandidaturu, po istom pravnom osnovu.

Podsjetimo, BiH je do sada već dva puta izgubila spor pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu zbog diskriminatornih odredbi Dejtonskog ustava.

Presude protiv naše zemlje dobili su Dervo Sejdić, Jakob Finci i Azra Zornić. Prva presuda donesena je prije sedam godina, a BiH još nije omogućila pripadnicima manjina kandidiranje za najviše državne funkcije.

Izvor : agencije



O nama

Napiši nešto o nama


KONTAKTIRAJ NAS



Zadnji postovi