Armin BungurArmin Bungurlistopad 3, 2017
arminpk.jpg

12min2270

Živimo u doba kada moderne države podaju suverenitet izakulisnim epicentrima moći. Na tom prostoru između  prividne zbilje i kriptopolitičkog figurira carstvo korporacija. Široka je lepeza djelokruga što ga konstituiraju razni aspekti carstva kojeg definiramo pod nazivom korporokratija, korporokracija, korporatokratija. Ne bi ono korporatsko bilo moderno problematično da ne producira podrivanje demokratije i demokratskog procesa.

Konzumira korporokratija političko preko demokratski izabranih predstavnika te nametanjem svojih pravila. Nije vladavina  korporacija isključiva na teritorij određene države i regije , bivstvuje ona mnogo šire i u kontekstu globalnog gdje potpuno iskazuje svoje aspiracije ka posjedovanju moći koju realizira te artikulira instaliranjem ili pak kooperiranjem sa izabranim figurama političke vlasti koje postaju instalacija u rukama panvladavine. To konsipirativno u korporokratskim željema ne znači da nije nemoguće demaskirati njihovo ponašanje te ga recipirati racionalno. „ Korporatokratija nije zavjera, ali njeni članovi dijele iste vrijednosti i ciljeve. Jedna od korporatokratijskih najvažnijih funkcija je da ovjekovječi i neprestano proširi i učvrsti sistem“.  ( Perkins, 2008:4).

Pataloška težnja za kontrolom i bogaćenjem demistificira ono amoralno u željama podrivatelja demokratije. Istodobno egzistiraju kao korporokratija i plutokratija štićene plaštom benefitne militarizacije. Po dostupnim primjerima sasvim je očito da su lobisti postali trezveno oružje korporacijama za ostvarenje pataloških praksi koje iskrivljuju pojam stvarnosti o demokratiji, državi i njenom suverenitetu što svakako ima reflekse i na percepcije građanstva o društvu u kojem živimo. „Prema postojećim pravilima koje je izglasao Kongres, lobisti mogu osigurati putovanja, poput Gingrichevog $24.000 vrijednog putovanja u London 1997. (sponzor: naftna kompanija Arco Inc.), za fact-finding mission“.  (Polšek, 2008: 63).

Podrivajući efekt korporokratskih mentaliteta jeste inficiranje demokratskih institucija izopačenim načinima bogaćenja što nužno rezultiraju trgovačkim sklonostima predstavnika države pa tako i same vlasti koja djeluje poput škrabulje konspirativnih moći. Očito je da demokratija poprima cijenu koja obara njenu istinsku svrhu i značaj. Efekt ove trgovačke prakse obuhvata sve nivoe vlasti , od najnižih pa do najviših..“ Na djelu je  demokratija na prodaju“ (Plast, ibid : 91.). ( Zgodić , 2010:119).

Nedvojbena je prisutnost oblika vlasti koji se utjelovljuje u pojmu korporokratske države. Pretendira ona krunisati moć u javnom prostoru i pod okriljem neoliberalne ideologije. “Jedno od obilježja neoliberalne globalizacije je nagli porast multinacionalnih korporacija čiji se broj od 1970. do 2000. povećao sa 7000 na 50 000. Od 200 najvećih 1999. 142 su imale sjedište u SAD-u , Japanu i Njemačkoj“.  (Steger, 2005: 45.-49.) ( Vidović, Pauković,2006 :60.)

Možda  je pregrubo konstatirati, no korporatokratija  u najprljavijim dosezima svoga djelovanja preferirajući  amoralne trgovačke mentalitete dovodi do globalne političke prostitucije što izaziva dekadenciju demokratskog ethosa. Upravo su vlade te koje svoje mandate izlažu prostituisanju ugađajući aspiracijama korporokratskih elita. Mandati gube svoju istinsku dostojnost  predstavljanja te ugrožavaju validnost demokratskih  procedura izbora vlasti. Upravo tu postoji još jedna metoda  tjesne veze vlada sa megakapitalom korporacija.Na djelu je sklapanje poslova sa vladama u tajnosti. „Nepostojanje tržišnog natjecanja prilikom ugovora bilo je jedna od glavnih značajki Bushovog mandata. Na natječaje godine 2005., izlazi samo 35 posto ugovora , za razliku  79 posto 2001.“ ( Klein, ibid.:294). ( Zgodić, 2010, 114.)

Jedna od glavnih intencija korporacija jeste kreiranje pogodnih uslova za realizaciju  primarnih ciljeva koji  će dovesti do povećanja profita na željeni način. Ostvaruju to korporacijske elite kreiranjem zakonskih propisa koji će olakšati njihove poslovanje, omogućiti da ono zamišljeno u sferi ilegalnog postane potpuno legalno involviranjem u pravni sistem što bi trebalo biti legitimirano putem države. Ne začuđuje zato što država postaje partner korporacija a na kraju završava u nezavidnom položaju koji pak nije posljedica nedobrovoljnog zarobljavanja, više je to manifestacija političke trgovine koja vodi  demokratiju u korporatsko ropstvo.

Mogli bi to ropstvo opisati kao konsekvencu  već spomenutih metoda koje su zapravo dovele do toga da demokratija izda samu sebe. Zvuči zbunjujuće no itekako aktivno ostvarujuće jer upravo demokratski izabrani akteri postaju podrivatelji onoga što im je omogućilo da budu birani. U granicama tog ropstva demokratije nadmeću se  i korporacije međusobno za tron utjecaja koji će omogućiti da oni budi ti kreatori onoga što nazivamo korporativno pravo. „ Uz sve građanske otpore , korporokratija , dakle, uspijeva da instalira, s njihovim interesima komplementarno, korporativno pravo… Korporacijsko pravo koje je danas ugrađeno u angoamerički skup pravila obvezuje korporacijske dužnosnike da uzmu u obzir kratkoročne i dugoročne troškove same korporacije , i nikog drugog“. ( Janis Sarra, cit.prema Bakan, ibid.:82) ( Zgodić, 2009:250.)

Idealna korporokratska država ne postoji ali najbliži primjer istoj su SAD-e. Korporokratska država izvojeva pobjedu multinacionalnih korporacija kojima pripada presudni uticaj u kreiranju zakonodavne,  izvršne i vanjske politike države. Na sceni je moderni kolonijalizam koji zagovara sopstevnu kulturu masovnog manipuliranja i izrabljivanja pojedinaca bez osvrtanja na posljedice tog korporokratskog devastiranja društva. Potrebno je dosegnuti onom najbližem što ravnopravno društvo znači, tada će demokratija biti na izlazu iz ropstva koje korporacije konstruiraše nakaradnim htijenjem megamoći.

Teško da bi se govorilo o korporokratskoj državi da nije psihopatske naravi korporacija.  “Poput psihopatske osobe kojoj sliči, korporacija je programirana za izrabljivanje drugih radi dobiti. To je njezin jedini opravdani cilj“. ( Bakana, ibid.:92). (Zgodić,2015:26).

John Perkins je svojedobno bio plaćeni ekonomski ubica. Kako on tvrdi, bio je plaćen i primoran zajedno s čelnicima MMF-a, Svjetske banke te drugih globalnih financijskih institucija krojiti novi (ekonomski) poredak te globalnu ekonomiju koja se temelji na krađi svih dobara svijeta kroz dužničko ropstvo. Duša demokratije je inficirana ožiljcima labavog suvereniteta. Ponajčešće podaju svoj suverenitet države sklone etničkim krizama i nerazvijenom sviješću građanstva. Uvođenjem u priču ekonomskog ubice dešava se otkrovenje one strane radnje u kojoj banke sudjeluju u procesu barbarstva nad demokratijom i njenim institucijama. U neospornoj sprezi djeluje korporokratija sa bankama i tako funkcionirajući biva pogrebno preduzeće liberalne demokratije.

Perkins je navodno bio zadužen za pregovaranja sa zvaničnicima zemalja trećeg svijeta koje bi uvjeravao da posude dovoljno novca od MMF-a, kako bi na kraju kapitulirale u ropstvu dugova što će omogućiti povlaštenim klasama enormno i brzo bogaćenje. Isplanirano je dužništvo država o čemu govori i Perkinsovo priznanje da su znali za konsekvence prije nego bi državu dokrajčili dugom. Tako države pod nemogučnošću da podmire svoje dugove bivaju primorane dopustiti jeftinu, npr eksploataciju nafte od čega profitiraju određene kompanije.Krucijalnu grešku država pravi u situaciju kada su je Svjetska banka  i korporokratski interesi doveli u močvaru dugovanja.

Naime, tada MMF nudi tobože pomoć koja samo privremeno zavara javnost a zapravo znači cementiranje dužničke krize koja se  onda transformira u priklanjanje neoliberalnim interesima krupnog kapitala. Stabilnost zapravo ne postoji sve dok se demokratija pokušava izigrati nauštrb korporativnih interesa. Država se u supstancijalnim momentima kriz ponaša poput naivnog bića koji vjeruje u navodne poklone MMF-a što dovode do uvjetovanja usvajanja zakona izrežiranih po liniji korporokracijskih interesa. Država suicidalno u svojoj nemoći podriva suverenitet pristankom na izgradnju vojnih baza u situacijama dužničkog očajanja  čime se naočigled interesa zbiva flertovanje korporokratije i militokratije.Dopušta utjecaj stranih vojnih sila na terenu i formiranje njihovih baza koje predstavljaju  željeznu  branu korporativnog profita. Time se demaskira interes vojske koja služi ne samo zemlji  iz koje dolazi nego i korporacijama vlasti te države.

Na osnovu uvida u korporatske aspiracije može se konstatirati vidljiva transformacija državne moći i samog poimanja demokratije. Demokratije je zlorabljena od strane megamoćnih korporacija koje su samo potvrdile potrebu demokratije za samopronalaskom i regulacijom u koju bi trebali biti uključeni svi akteri društva. “Demokracija gubi svoje značenje ako vladari i oni nad kojima se vlada prestaju biti dio zajednice vezane određenim teritorijem.” (Polšek,2008:108).

Utapanje državnog suvereniteta u dubinama korporokratskog interesa bilo bi potpuno prepuštanje ovlasti u sferi javne sigurnosti. Dešava se ta fragmentacija javne sigurnosti no još uvijek država odolijeva izgubiti potpunu kontrolu.

Racio se u korporokratskom pervertira u amoralne sklonosti izopačenog uma što ga producira odnos megakorporacija sa državnim. Ne preostaje ništa drugo nego se nadati da uz  prakse potencijalnog otpora možda korporokratija i ne bude kobna apatija za društvo i demokratiju.


redakcija pkredakcija pkkolovoz 4, 2016

8min990

6359255391134359101662013199_gty_hillary_clinton_donald_tru

Republikanski američki predsjednički kandidat Donald Trump je jučer rekao kako bi Hillary Clinton “trebala dobiti nagradu od islamista za osnivanje Islamske države”, tvrdeći da je njena politika državne tajnice dovela do nastanka ove terorističke skupine.

“Pogledajte Orlando. Bacite pogled na San Bernardino. Bacite pogled na World Trade Center. Pogledajte potom što se događa u cijelom svijetu, a mi smo pustili ISIL da iskoristi ovu situaciju”, rekao je republikanski predsjednički kandidat na predizbornom skupu u Floridi.

Govorio je o dugoj listi pogrešaka američke politike u Libiji i na Bliskom istoku, za koju krivi svoju protivnicu Hillary Clinton.

“Hillary Clinton bi kao utemeljiteljica ISIL-a trebala dobiti nagradu od njih. To je ono što se dogodilo zbog njezine osobne i njezine politike”, rekao je američki milijarder.

ISIL, kojeg je osnovao sunitski militant i klerik Abu Bakr Al-Bagdadi, nastao je kao tvrdolinijaška islamistička militantna skupina tijekom rata u Siriji   koji započeo u 2011.

U to vrijeme, od 2009. do 2013. godine, Hillary Clinton je bila državna tajnica za vrijeme prvog mandata predsjednika Baracka Obame i bila je odgovorna za vođenje američke vanjske politike.

Ovo nije prvi put da kontroverzni republikanac optužuje svoju demokratsku suparnicu i naziva je pogrdnim imenima. U stvari, cijela njegova kampanja se djelomično temelji na izazivanju Hillary Clinton.

“Ne bi li bilo neugodno izgubiti od nepoštene Hillary Clinton? To bi bilo strašno”, izjavio je u jučer Trump, dok je u ponedjeljak, kada je kritizirao odluku Bernia Sandersa da stane na stranu Hillary Clinton, svoju suparnicu nazvao “vragom”, prenosi RT.

“On je napravio ugovor s vragom. Ona je vrag”, rekao je Trump.

“Naša nesposobna državna tajnica  Hillary Clinton je bila ta koja je dala 400 milijuna dolara u gotovini da se pokrenu razgovori s Iranom. To je Skandal!”, napisao je Trump na svomTwitter računu.

Tijekom govora na Floridi, Donald Trump je rekao “kako je napad najbolji oblik obrane” i otvoreno je napao svoje demokratske protivnike.

“Imamo predsjednika koji je iskreno nesposoban. Mi smo poniženi zbog predsjednika Obame i njegove politike”, rekao je Donald Trump.

“Predsjednik Obama će ostati upamćen možda kao najgori predsjednik u povijesti Sjedinjenih Država”, izjavio je Trump samo dan nakon što ga je Obama proglasio “nesposobnim za vođenje ureda u Bijeloj kući” i pozvao republikanske lidere da povuku svoje preporuke o njemu.

Republikanski kandidat je ismijao Obamu  i rekao da je odigrao “više partija golfa nego svi igrači zajedno na prvenstvu PGA Tour”.

Trump je također opovrgnuo špekulacije o raskolu u Republikanskoj stranci.

Unatoč kontroverznoj i često “politički nekorektnoj” kampanji Donalda Trumpa, iako su te riječi danas izgubile svaki smisao, koliko ima istine u njegovim optužbama da je Hillary Clinton kriva za nastanak terorista “Islamske države”.

Pokušajmo povezati ove optužbe s nedavnim monstruoznim ubojstvom francuskog svećenika Jacquesa Hamela (86), kojem su u ime ISIL-a dvojica muškaraca povezana s takozvanom “Islamskom državom” u crkvi u mjestu Saint Étienne du Rouvray prerezali grkljan i tjerali dvije časne sestre da gledaju taj gnjusni čin.

Međutim, za ovaj zločin Hillary Clinton nije optužena od strane Trumpa, nego od talijanskih katoličkih portala, kao što su Ora pro Siria ili Piccole Note (Male bilješke) poznatog talijanskog lista Il Giornale.

Elektronička pošta Hillary Clinton i ubijeni svećenici

“Najbolji način da pomognemo Izraelu da se nosi s rastućom iranskom nuklearnom prijetnjom je pomoći sirijskom narodu da sruši režim Bashara Al-Assada. Strateški odnos između Irana i Assadovog režima u Siriji omogućava Teheranu da podriva izraelsku sigurnost. Zbog toga taj režim mora biti uništen. Narodni ustanak protiv režima je ono što trebamo”, piše u jednoj od poruka elektroničke pošte Hillary Clinton u vrijeme kada je bila državna tajnica prve Obamine administracije.

Alberto Stabile za talijanski list La Repubblica 27. srpnja naglašava tadašnji “jaz između stavova Hillary Clinton i Baracka Obame”.

“Američki predsjednik je o nuklearnom pitanju pod svaku cijenu htio pregovarati s Iranom, a sporazum s Teheranom je vidio kao jedino sredstvo da se izbjegne prijetnja Izraelu, čime će Tel Aviv poštedjeti od opasne vojne avanture”, piše Alberto Stabile.

No, unatoč razlikama u unutarnjoj američkoj raspravi, vrijedi naglasiti kako se za “uništiti” Assada koristi naziv “narodnog ustanka” u Siriji. Ta formula skriva pomoć, izravnu i neizravnu, na različitim razinama u oružju, novcu i drugim potrepštinama raznim skupinama koljača u Siriji, a da toliko željeno “svrgavanje režima” još uvijek nije ostvareno.

Zbog te politike, koja nije prestala odlaskom Hillary Clinton iz ureda,  još uvijek se masakriraju ljudi, uglavnom muslimani. Ovom odlukom Hillary i Obame su nastale militantne skupine islamističkih ubojica, uključujući i ISIL, koji, kao što se očekivalo i predviđalo, sada ubijaju na Zapadu. Te su ubojice do sada ubile i mnogo svećenika, redovnika i sirijskih vjernika. Ta ubojstva nikoga ne zanimaju, posebno ne medije koji objašnjavaju “kako je ISIL nužna posljedica islamske doktrine”.

“No, istina je da su mučeničku smrt oca Hamala krivi isti krugovi moći koji su se odlučili poigrati sa sudbinom Sirije”, piše u “Malim bilješkama” poznatog talijanskog lista Il Giornale, gdje se izravno okrivljuju Hillary Clinton i Barack Obama, koji se samo naizgled nisu slagali oko politike u Siriji i oko pregovora s Iranom, za jezivo ubojstvo oca Jacquesa Hamela (86) u crkvi u mjestu Saint Étienne du Rouvray.

Što će mediji i “analitičari”, koji prešućuju ovu vezu, napisati kada takve optužbe ne kaže Donald Trump? Ništa. Jednostavno će ignorirati činjenice, kao i dosad.


redakcija pkredakcija pklipanj 28, 2016
b-brex.jpg

2min1010

epa05017722 British Chancellor of the Exchequer George Osborne delivers a speech at Imperial College London's White City Campus in London, Britain, 09 November 2015. Osborne announced plans to cut the budgets of four government departments by 30 per cent, while details of further government spending are due to be announced later this month. EPA/WILL OLIVER

BRITANSKI ministar financija George Osborne priznao je u utorak da će Velika Britanija morati povećati poreze i smanjiti državne troškove kako bi se nosili s ekonomskim problemima nakon Brexita.

“Sigurno ćemo morati dati fiskalnu sigurnost ljudima, morat ćemo pokazati državi i svijetu da vlada može živjeti unutar svojih mogućnosti”, prenosi Reuters njegove izjave. Na izravno novinarsko pitanje znači li to da će povećati poreze i smanjiti troškove nedvosmisleno je odgovorio: “Da, apsolutno”.

Nakon Brexita, britanska funta pala je na povijesno niske razine, a burzovni indeksi londonske burze zabilježili su najveće gubitke u povijesti.

“Nalazimo se u dugom razdoblju ekonomskih prilagodbi, prilagođavamo se na život izvan Europske unije i neće nam biti tako ugodno kao unutar Unije”, rekao je Osborne te izrazio uvjerenje da mogu pružiti jasan plan za prebrođivanje krize, javlja Reuters.


redakcija pkredakcija pklipanj 24, 2016
cameron.jpg

1min880

cameron

VELIKA BRITANIJA izglasala je na referendumu napuštanje Europske unije, zaključili su svi britanski mediji nakon prebrojane velike većine biračkih listića. Da Velika Britanija napušta EU objavile su neke od najvećih medijskih kuća – BBC, Sky News, ITV.

Konačni rezultati referenduma o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva pokazali su da se 51,9 posto Britanaca izjasnilo za izlazak iz Europske unije, dok je za ostanak bilo 48,1 posto, priopćilo je u petak ujutro izborno povjerenstvo a prenose svjetske novinske agencije.

Kako navodi povjerenstvo, 17,4 milijuna građana glasalo je za Brexit a 16,1 milijuna za ostanak u Europskoj uniji.

Po predviđanjiima nakon prebrojanih rezultata iz 339 od 382 izborne jednice, Brexit je dobio 52, a ostanak 48 posto glasova.

Ovo je prvi put u povijesti da neka zemlja napušta Europsku uniju


redakcija pkredakcija pklipanj 17, 2016
Velika-Britanija-referendum.jpg

2min1230

Velika Britanija referendum

WASHINGTON, 17. juna (FENA) – Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije mogao bi potaknuti porast euroskepticizma i pokrenuti “dugo razdoblje financijske nesigurnosti”, upozorio je u četvrtak Međunarodni monetarni fond,  sedmicu  prije referenduma o članstvu u EU-u.

“Odluka o izlasku zemlje na referendumu, pa i tijesan rezultat u korist ostanka mogao bi (…) pridonijeti porastu euroskepticizma i nesigurnosti”, ističe MMF u izjveštaju o eurozoni.

Kako navodi , europski projekt su već prilično oslabile podjele nastale u migrantskoj krizi i djelomično uvođenje granične kontrole.

“Izostanak zajedničkog odgovora na priljev izbjeglica jasno je pokazao političke pukotine” u Evropi, navodi Fond u svom godišnjem izvještaju o ekonomiji eurozone, govoreći o “sve većim političkim” podjelama.

Britanci će na referendumu 23. juna odlučivati žele li izaći iz EU-a, a ta mogućnost zabrinjava tržišta i utjecala je na odluku američke centralne banke Feda da odgodi normalizaciju svoje monetarne politike.

Zbog ubistva proevropske britanske zastupnice MMF je saopćio da će za 24 sata odgoditi objavljivanje niza dokumenata u kojima izlaže rizike povezane s ‘brexitom’, a koji su trebali biti objavljeni u četvrtak kasno navečer.

Prije objavljivanja informacije o smrti zastupnice, glasnogovornik MMF-a Gerry Rice je na sedmičnoj novinskoj konferenciji te ustanove upozorio na ekonomske rizike izlaska iz EU-a.

“Glasanjem za izlazak iz EU-a počelo bi dugo razdoblje velike nesigurnosti, nestabilnosti finansijskih tržišta i sporijeg rasta, a Velika Britanija bi morala pregovarati o novim odnosima s EU-om”, rekao je Rice, prenosi Hina.

 


redakcija pkredakcija pklipanj 14, 2016
parpro2-1024x768.jpg

3min880

parpro2

STOTINE zamaskiranih osoba napalo je policiju u utorak u Parizu tijekom prosvjeda protiv vlade na kojem se okupilo više desetaka tisuća ljudi, u trenutku kada je zemlja pod pojačanim mjerama sigurnosti zbog održavanja europskog nogometnog prvenstva, javljaju agencije i ističu da najnoviji prosvjed traje već devet dana te da se radi o očajničkoj borbi društvenog pokreta neviđenog za vrijeme vladavine ljevice od 1981.

U Francuskoj se još od ožujka redovito štrajka i organiziraju se marševi protiv socijalne reforme socijalističke vlade Francoisa Hollandea, a snage reda su redovito na udaru prosvjednika.

Istovremeno, teroristička prijetnja je i dalje velika, kako pokazuje i jučerašnji slučaj ubojstva policajca i njegove supruge na širem pariškom području. Prema najnovijim informacijama pariškog tužitelja, napadač Larossi Abballa znao je da je žrtva policajac i rekao da je odgovorio na poziv zapovjednika Islamske države Abua Bakrua al-Bagdadija “da ubija krivovjernike u njihovim kućama, zajedno s obiteljima”.

Od 9.  ožujka, na više okupljanja i prosvjeda su zaredale scene urbane gerila, tijekom kojih je stotine ljudi ozlijeđeno i uhapšeno.

Policajce zasuli raznim predmetima

Kako je priopćila policijska uprava, na današnjem je prosvjedu protiv vlade “nekoliko stotina zamaskiranih osoba” policajce zasulo raznim predmetima i u tim je neredima uhićeno 15 ljudi. Ozlijeđeno je 26 ljudi, šest prosvjednika i 20 policajaca.

“Sudjelovao sam u svim prosvjedima od ožujka jer želim živjeti dostojanstveno, a ne preživljavati. Želim glasno i jasno povlačenje socijalne reforme. Prosvjedi će stati kada se reforma povuče”, kazao je 26-godišnji tehničar Aurelien Boukelmoune.

Sindikati, na čelu sa CGT-om, najavili su mobilizaciju stotina tisuća ljudi kako bi izrazili svoje oštro protivljenje reformi zakona o radu. AFP podsjeća da ovako nezadovoljstvo ljevicom nije viđeno od 1981.

Onima koji računaju na dugo natezanje s vladom, čelnik CGT-a Philippe Martinez obećaje povijesni odgovor. CGT je uspio na prosvjed u Pariz privući i prosvjednike iz ostalih dijelova zemlje koji su stigli u 600 autobusa. Sindikati se nadaju još većem odazivu nego 31.  ožujka kada se u 250 gradova okupilo 390.000 ljudi, kako tvrde vlasti. Organizatori tvrde da se okupilo 1,2 milijuna ljudi..


redakcija pkredakcija pklipanj 14, 2016
fr.jpg

3min770

epa05232549 French police officers patrol among believers waiting in line to access Notre Dame Cathedral for the Easter Mass in Paris, France, 27 March 2016. France is high terrorist alert after Brussels bombings and the unfolding of a terrorist plot leading to the discovery of a hideout in Argenteuil.  EPA/ETIENNE LAURENT

FRANCUSKI policijski časnik ubijen je u noći s ponedjeljka na utorak ispred svoje kuće u pariškom predgrađu Magnanvilleu, u napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država, prenose agencije.

Neidentificirani napadač ubio je 42-godišnjeg policijskog časnika i zatim se zabarikadirao u njegovoj kući. Ubili su ga pripadnici specijalnih snaga francuske policije pošto su pregovori o predaji propali. U kući je pronađeno tijelo ubijene ženske osobe za koju se pretpostavlja da je supruga ubijenog časnika, prenosi agencija Reuters.

Agencija Islamske države Amaq priopćila je da iza napada stoji ta radikalna islamistička skupina. “Izvor agencije Amaq: borac Islamske države ubio je zamjenika zapovjednika policijske postaje u gradu Les Mureauxu i njegovu ženu”, navodi se na internetskim stranicama Amaqa.

Ako se potvrdi da je IS izveo napad, riječ je o prvom napadu militanata na francuskom tlu nakon što je francuska vlada uvela izvanredno stanje nakon napada u Parizu u studenome prošle godine u kojima je ubijeno 130 osoba.

Ubojstvo se dogodilo u pariškom predgrađu Magnanvilleu, 50 km sjeverno od središta glavnog grada Francuske i oko 20 km od Les Mureauxa gdje je radio ubijeni policijski časnik.

Trogodišnji dječak spašen je neozlijeđen nakon što su specijalci iz postrojbe RAID upali u kuću.

Francuski mediji jutros su se raspisali o tome kako je napadač još 2013. godine zatvoren zbog povezanosti s islamističkim grupama u Pakistanu. Neimenovani izvori, piše BBC, mladića su identificirali kao 25-godišnjeg Larossi Abbalia koji je ranije osuđen zbog “kriminalnih veza s ciljem pripremanja terorističkog napada”.


redakcija pkredakcija pklipanj 14, 2016
hansjoergturska.jpg

2min870

hansjoergturska

NAJVIŠI izaslanik Europske unije u Turskoj dao je ostavku, izjavio je službenik Delegacije EU-a u Ankar, mjesec dana nakon što ga je tursko ministarstvo vanjskih poslova prozvalo zbog kritike odnosa Ankare prema važnom sporazumu o migraciji.

Ostavka Hansjoerga Habera dolazi u vrijeme napetih odnosa između Europske unije i Ankare. Bruxelles očajnički pokušava održati tursku suradnju u zaustavljanju migrantskog vala u Europu, istovremeno kritizirajući pogoršanje ljudskih prava i sloboda u Turskoj.

“Potvrđujemo da je Haber dao ostavku. Trenutno ne možemo komentirati razloge za to”, rekao je službenik Delegacije EU-a u Ankari. Europska komisija također nije imala komentara.

Habera je u svibnju tursko ministarstvo vanjskih poslova prozvalo oko komentara koje je dao o migrantskom sporazumu. On je rekao da je plan o ukidanju viza za turske državljane koji putuju u EU, koji je bio dio migrantskog sporazuma, zapao u probleme.

Turska i EU od 2013. razgovaraju o liberalizaciji viznog režima, a u ožujku su se dogovorili kako će to biti dio sporazuma o zaustavljanju ilegalne migracije iz Turske u EU.

Napredak je stao nakon inzistiranja Bruxellesa na reformi turskih antiterorističkih zakona kao uvjetu za daljnje razgovora o turskom članstvu u EU, što je Turska odbila.


redakcija pkredakcija pklipanj 11, 2016
trump-hillary.jpg

1min800

trump hillary

WASHINGOTN, 11. juna (FENA) – Demokratski kandidat za predsjednika SAD-a Hillary Clinton vodi sa 11 procentnih poena u odnosu na republikanca Donalda Trumpa, pokazuje najnovija anketa.

Onlajn anketu proveli su Reuters/Ipsos i ona pokazuje da 46 procenata glasača podržava Clinton.

Istovremeno, 34,8 posto daje podršku Trumpu, dok 19,2 procenata ne podržava nijednog kandidata,


M.Jsvibanj 9, 2016
IMAGE635114759616474670.jpg

2min830

ypg-12

Američki predvođena koalicija protiv Islamske države je zabrinuta u vezi odnosa između Kurda i Rusije u Siriji, ali mišljenja su da su odnosi između Zapada i Kurda jači.

„Naravno da postoji zabrinutost, ali ja ne vjerujem da je interes YPG-a (Kurdskih jedinica narodne zaštitete) podudara sa ruskim interesom.“ Javio je glasnogovornik američki predvođene koalicije Colonel Steve Warren.

„Mi znamo da oni surađuju ali mi vjeruju da im na kraju dana neće biti ugodno skupa leći u krevet sa Rusima“ on je dodao.

Rusko Ministarstvo odbrane  je nedavno izjavilo da kurdske jedinice narodne zaštite YPG dijele sigurnosne informacije sa njima.

28.4 YPG su zamijenile mrtva tijela džihadista sa pripadnicima Islamske države u zamjenu za tijelo ruskog oficira koji je ranije ubijen u gradu Palmiri te su tijelo vratili Ruskim vlastima.

U izjavi za portal ARA News Naser Mansur savjetnik za kurdski predvođene Sirijske demokratske snage SDF rekao je da nema direktnog kontakta između Kurda i Rusa. „Ne postoji direktno kordiniranje između nas i Rusa.  Kada su njihovi zračni udari izvedeni na položaje Nusra fronta i ostalih njenih frakcija mi smo iskoristili prednost tih zračnih napada i napredovali“ nadodao je on.

„Mi želimo kordinirati svoje napade sa međunarodnom koalicijom koju predvodi Amerika, a ne sa Rusijom, iako postoje mnogi zahtjevi sa Ruske strane da se uspostave dogovori i kontakti s nama ali mi ih odbijamo“ zakljucio je on.



O nama

Napiši nešto o nama


KONTAKTIRAJ NAS



Zadnji postovi