Misao o uzletu hratske geopolitike

pkivopilar

Da bismo razumjeli savremenu geopolitiku Republike Hrvatske, potrebno je imati elementarni uvid u sadržaj političke misli koja prezentira aspiracije ove države, njen odnos prema drugim državama, izričito prema susjedima.

Uvidjevši njen geografski položaj, slobodoumno možemo determinirati crte interesa koje svakako ocrtavaju i želju za što uspješnijim hrvatskim teritorijem, pri tome ne isključujući ekspanzionističke ambicije, kao geopolitičko oružje jedne države. S obzirom da se geopolitika javlja kao jedna dimenzija političke geografije, od krucijalne važnosti je analiziranje geografskog prostiranja Republike Hrvatske. Izuzetan doprinos politološkoj , te geopolitičkoj misli idu na račun dr. Ive Pilara[1] . Savremeni začeci hrvatske geopolitike mogu se posmatrati od početka Prvog svjetskog rata, kada u žižu političke misli hrvatskih intelektualaca primat zauzima nerazjašnjen položaj Hrvatske i interesa hrvatskoga naroda.

Glas jedne takve misli dolazi u obliku djela „Politički položaj hrvatskih zemalja“ , objavljene 1918. godine[2]. Nedugo nakon toga, u javnosti je i novo djelo koje u sebi nosi mnogo važnije geopolitičke elemente , iskazane u pisanju, oslonjenom na isticanju geopolitičkih pozicija Hrvatske i „ hrvatskih zemalja“. Pilarov futurološko – pravaški pogled , te gledište na Hrvatsku , kao suverenu evropsku zemlju , članicu istoimene unije, profiliraju interese i način iskazivanja savremene geopolitike Hrvatske. Od južnoslavenskog pitanja do neovisnosti od drugih država članica nekadašnje SFRJ, Hrvatska je mijenjala ideološke a nerijetko s tim i geopolitičke interese.

Hrvatska je ušla u neke euroatlantske programe , postala članicom EU, što je svakako doprinijelo njezinom novom geopolitičkom položaju, jer je to značilo i izlaz iz određene međunarodne blokade koju je imala u bivšoj SFRJ.

Kroz povijest geopolitičke misli u Hrvatskoj , jedna misao biva netaknuta kroz sve vremensko-ideološke faze kroz koje je prolazila ova zemlja. Svakako , radi se o interesu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini , a mnogi ju smatraše i „ hrvatskom zemljom“.

[1] Hrvatski pravnik, povjesničar, publicist, filozofski pisac, smatran utemeljiteljem hrvatske geopolitike i pravaški političar.

[2] Ivo PILAR, Politički zemljopis hrvatskih zemalja. Geopolitička studija, Sarajevo, 1918

Od Pilarove ere , do EU sfere

Mnogi pri spomenu hrvatske geopolitike , recipiraju asocijacije vezane za lik i djelo Ive Pilara. Pravaški političar koji je smatrao da je Monarhija jedini način opstanka hrvatstva. Poznat i kao otac hrvatske geopolitike čije je temelje izgradio geopolitičkom studijom: “Politički zemljopis hrvatskih zemalja“. U navedenom djelu ističe : „ procvale su pak današnje hrvatske zemlje kao nikada prije“.

Potrebno je odrediti pojam „hrvatskih zemalja“ i naznačiti njihov opseg. Prema Pilaru to je skup historičko-političkih pokrajina na jugu austro-ugarske monarhije, koje su nekad sačinjavale sastavni dio hrvatske države, u kojima stanuju još danas Hrvati kao pretežni ili barem znatni dio pučanstva. Prema ovoj definiciji spadaju u hrvatske zemlje Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Bosna, Hercegovina i Istra[1].

Poseban odnos Pilar gaji prema Bosni i Hercegovinu, za koju nedvojbenu tvrdi da je hrvatska zemlja. Od kraja domovinskog rata i kreiranja hrvatske države, nakon čega su se uobličile nove nacionalne i strategijske smjernice, Hrvatska se pokušava sve više prikazati kao isključivo zapadno orijentirana zemlja , ograđujući se od balkanskog mentaliteta kao pretežno negativnog , povijesno zaostalog kulturno – društvenog okruženja.

Usmjeravanje političke javnosti prema evropocentričnom mišljenju, ne znači i smanjenje geopolitičkih interesa u zemljama bliskog okruženja, prvenstveno Bosna i Hercegovina. Hrvati svoju budućnost isključivo vide u savezništvu s velikim silama NATO–pakta, članicama EU, prvenstveno Njemačkoj.

Hrvatska svoju geopolitiku gradi priklanjajući se nerijetko i drugim političkim akterima , koji su na međunarodnoj skali puno utjecajniji.( Njemačka, SAD, Velika Britanija).

Može se reći da Hrvatska ima složeni geopolitički položaj na karti Europe i svijeta. Hrvatska se uvijek nalazila na raskrsnici između Istoka i Zapada, zarobljena u okovima suprotstavljenih interesa, ideologija a samim time i duplim pogledom na geopolitiku , te drugačijim viđenjima provođenja iste.

[1] I. PILAR, Politički zemljopis, 5.

Hrvatska je često pod prisilom i ucjenama susjednih država morala učiniti određene ustupke protivne vlastitim interesima. U namjeri da da efikasnije gospodari bogatstvima Jadrana, te zaštiti morski okoliš, Hrvatske je proglasila svoj ( ZERP [1]).

Slovenija, Italija, Institucije EU, usprotivile su se proglašenju ZERP-a, dok se ne postigne sporazum u korist svih susjednih država. Zanimljivo je i spomenuti da se vodi arbitražni postupak između Slovenije i Hrvatske zbog Piranskog zaljeva.

Jačanjem desnice nakon posljednjih izbora, sudbina hrvatske politike ogleda se u smjeru buđenja nacionalnih poriva, domoljubnih emocija, te pridavanju veće pažnje Hrvatima u BiH. Ovakva pozicija Hrvatske u EU, koja je u tu zajednicu pristupila s nespremnim gospodarstvom, ogleda se u stvaranju geopolitike emocija u službi vladajuće elite. Hrvatska ponajprije pazi na svoj odnos prema Bosni i Hercegovini, što ne čudi, znajući da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda.

I otac hrvatske geopolitike Ivo Pilar u mnogobrojnim radovima pokušava objasniti bit Bosne za hrvatske interese. Pilar je smatrao da je sasvim prirodno da se Bosna i Hercegovina svojim geografskim položajem prikloni Hrvatskoj, jer jedino na taj način može opstati kao država. Odbrambeni mehanizam hrvatske geopolitike, iskazuje svoju svrhu teorijama o panidejama koje nikada ne umiru u glavama susjednih država.

Prije svega misli se na pansrspke , panmadžarske aspiracije prema hrvatskom teritoriju. Ne treba isključiti ni motiv Italijana u području Jadrana i Istre, koja je zahvaljujući prije svega antifašističkom pokretu ostala u sastavu moderne republike Hrvatske kakvu danas poznajemo.

Ulaskom u EU, Hrvatska nastoji pokazati zube kao moderna, prozapadna zemlja , praveći status države koja bi rado izbrisala sjećanje na ideje panslavenstva , u kojima je kao socijalistička jedinica, ne tako davno, živjela drugu geopolitiku. Mnogi taj period smatraju prosprskim, antihrvatskim periodom koji je zamračio i unazadio hrvatske interese.Veliki broj građana se ne slaže s istim, te time Hrvatska biva okovana u duplom pogledu na sopstvenu povijest, prošlost i različitim promišljanjima i strategijama za budućnost države.

Comments